Postupanje s otpadom

STRATEGIJA ZBRINJAVANJA OTPADA NA PODRUČJU OPĆINE HUM NA SUTLI

 

  1. UVOD
    1. Što je to otpad i kako nastaje otpad?
      • Otpad je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti.
      • Posjednik otpada je proizvođač otpada ili pravna ili fizička osoba koja ga posjeduje.
      • Proizvođač otpada je svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad
      • Svi mi svakodnevno proizvodimo otpad kao što su: papir, stare novine, otpaci od hrane, plastične boce, baterije…
    2. Koje vrste otpada razlikujemo?
      • Ovisno o svojstvima otpada, otpad dijelimo na opasni, neopasni i inertni otpad
      • Po mjestu nastanku, razlikujemo više vrste otpada: komunalni, proizvodni, ambalažni otpad, otpad iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, električni i elektronički otpad, građevinski otpad, infektivni otpad, otpadne gume, otpadna ulja…
    3. Kako definirati opasni otpad?
      • Opasni otpad je otpad koji pokazuje jednu od svojstava koja ga čine opasnim, npr. eksplozivnost, zapaljivost, nadražljivost, otrovnost, kancerogenost itd.
    4. Što sve može biti opasni otpad?
      • Komunalni otpad, proizvodni otpad, ambalažni otpad, građevinski, elektronički otpad, vozila kojima je istekao rok trajanja, otpadne gume - ako sadržavaju jedno od svojstava opasnog otpada.
    5. Koje primjere opasnog otpada nalazimo u svakodnevnom životu?
      • Boje, tinte, ljepila i smole, otapala, fotografske kemikalije, pesticidi, baterije, akumulatori, otpadna ulja za motore…
      • Opasni otpad mora se odvojeno sakupljati
    6. Što je inertni otpad?
      • Inertni otpad je otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim, kemijskim i biološkim promjenama pa ne onečišćuje okoliš i ne ugrožava ljudsko zdravlje.
    7. Što je proizvodni otpad?
      • Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada.
      • Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača
      • Industrija je najveći proizvođač otpada.
    8. Kako nastaje komunalni otpad i koji je njegov sastav?
      • Komunalni otpad je otpad iz kućanstva, te otpad iz proizvodne ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstva.
      • Komunalni otpad velikim dijelom sadrži: -biorazgradivi otpad, npr ostaci hrane i prehrambenih artikala, vrtni otpad
      • otpadna ambalaža koja nastaje nakon raspakiranja proizvoda (papir, plastika, kartonske kutije, staklene i plastične boce)
    9. Na koji način treba gospodariti otpadom?
      • U gospodarenju otpadom potrebno je pridržavati se određene hijerarhije postupaka:
        • sprečavanje nastanka otpad i smanjivanje količine otpada i njegovog štetnog utjecaja na okoliš,
        • oporaba otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti,
        • zbrinjavanje otpada koji nema vrijednih svojstava.
    10. Što je oporaba i recikliranje otpada?
      • Oporaba otpada je svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova korištenja u materijalne i energetske svrhe
      • Recikliranje je ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe.
    11. Koji otpad treba izdvajati?
      • Otpad koji se može oporabiti: papir, karton, staklo,plastika, metali, biorazgradivi otpad
      • Opasni otpad: baterije, akumulatori, motorna ulja, lijekovi, kemikalije
  2. Jedan od najvećih problema današnjice je otpad, a u budućnosti bi mogao dosegnuti katastrofalne razmjere, ukoliko se na tome planu ne poduzmu adekvatne mjere. Zbog brzog razvoja tehnologije, naglog porasta stanovnika, suvremena se civilizacija prvi put u povijesti na dramatičan način susreće sa problemom otpada. Problem nastaje povećanjem količina otpada u industriji i domaćinstvima , te deponiranjem otpada bez ikakove kontrole i nadzora na neprikladan način. Takovo ponašanje čini nepopravljivu štetu prirodi i čovjeku. Stoga, odgovorno ponašanje u smislu reciklaže, pravilno postupanje i odlaganje otpada garantira nam budućnost bez zagađenja, epidemija i ekoloških katastrofa. Odgovornost za humani život naših nasljednika u našim je rukama.         [u][b]11 osnovnih pitanja o otpadu[/b][/u]

  3. ZAKON O OTPADU
  4. U Republici Hrvatskoj na snazi je Zakon o otpadu (NN 178/04) kojim se regulira način gospodarenja: načela i ciljevi gospodarenja, planski dokumenti, nadležnost i odgovornost u svezi s gospodarenja, troškovi, informacijski sustav, uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje otpadom, način obavljanja djelatnost, koncesije i nadzor nad gospodarenjem otpadom.

  5. PRAVILNIK O OTPADU
  6. Uređuje se način postupanja s ambalažom i ambalažnim otpadom. Odredbe se odnose na svu ambalažu i sav ambalažni otpad.

  7. KOMUNALNI OTPAD
    • Problem odlaganja otpada trajnog je karaktera
    • Problem je rasprostranjen na cjelokupnom području
    • Otpad je izvor zagađenja činilaca okoliša: zemlje, vode i zraka
  8. Otpad je svaka tvar ili predmet određen kategorijama otpada propisanim provedbenim propisom Zakona o otpadu, koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Pojava i neutralizacija štetnih djelovanja na okoliš, prouzrokovanih odlaganjem čvrstih otpadnih materijala predstavlja problem od prvorazrednog značenja. Pri određivanju načina odlaganja čvrstog otpada, neophodno je imati u vidu sljedeće činjenice: Komunalni otpad je otpad iz kućanstva, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad sličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima. Stvaranje otpadnih tvari obuhvaća one aktivnosti prilikom kojih tvari dolaze u takvo stanje da više nemaju potrebnu vrijednost, te se odbacuju ili sakupljaju radi odlaganja. Obrada krutog otpada može se izvršiti prema nekoliko tipova obrade: ponovna upotreba, rekuperacija, reciklaža, kompostiranje i anaerobna digestiva. [b]Ako je opredjeljenje za obradu otpada – reciklaža, onda je poželjno osigurati razdvajanje otpada na izvoru nastajanja. Recikliranju se pridaje veliko značenje i zbog smanjenja uporabe primarnih sirovina, budući da se proizvodi ponovo koriste ili se izrađuju iz recikliranog materijala.[/b]

  9. PRIMARNA RECIKLAŽA
    • Nedostatak higijenskih odlagališta
    • Kontaminacija podzemnih voda s higijenskih odlagališta
    • Iscrpljivanje prirodnih izvora sirovina
  10. Kao rijetko koja djelatnost, zbrinjavanje otpada zahtijeva suvisli sustav koji se mora temeljiti na nekoj vrsti nacionalne strategije. Pri tome je najefikasnija ona mjera zbrinjavanja otpada kojom se otpad treba iskoristiti kao korisna sirovina čija se svojstva i materijalne vrijednosti mogu iskorištavati (papir, plastika, staklo, biootpad…), a opasni otpad zbrinjavati uz posebne mjere opreza. Razvoj primarne reciklaže, odnosno odvojeno i selektirano sakupljanje otpada započelo je sa razvojem primarne reciklaže papira. Nastavlja se sa reciklažom otpadnih ulja, plastike,metala, akumulatora, elektroničkog otpada, biootpada... Veliko zanimanje za reciklažu potakli su: Iskustva su pokazala da se primarnom reciklažom tj. odvojenim sakupljanjem otpada na mjestu njegova nastanka, osigurava bolja kakvoća otpadnih sirovina , koje se tržišno mogu bolje vrednovati. Praktički je nemoguće dati decidirani odgovor na pitanje da li je reciklaža značajnija u domeni industrijskog otpada ili u domeni komunalnog otpada, budući da se i u jednom i u drugom slučaju na taj način ostvaruju izuzetno značajni tehnički, ekološki i ekonomski efekti. [b]Svakako značajniji od njih su drastično smanjenje količina industrijskog i komunalnog otpada koje se moraju konačno odložiti na sanitarna odlagališta, čime se vijek iskorištenosti postojećih odlagališta praktički udvostručuje, bar kada je riječ o komunalnom čvrstom otpadu. [/b]

  11. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA OPĆINE HUM NA SUTLI
    1. Lupinjak – Restoran Tabor
    2. Lupinjak – Cafe bar Corona
    3. Klenovec – postojeći eko otok
    4. Poredje – Mali Tabor – dvorac
    5. Prišlin – Vučja gorica (Špoljar Danijel)
    6. Hum na Sutli – Gornji
    7. Druškovec – trgovina
    8. Druškovec – „vulica“
    • otpad iz domaćinstava i gospodarskih objekata
    • otpad iz vrtova, parkova, kuhinja (biootpad)
    • muljevi iz uređaja za biološko pročišćavanje otpadnih voda
    • štetni i opasni otpad
    • skupljanje otpada
    • odvoz otpada
    • odlaganje otpada
    • selekcija iskoristivog otpada
    • centralno sabiralište iskoristivog otpada
    • lokalnih sabirališta iskoristivog otpada – eko otoci
    • centralnog sabirališta otpada
  12. Općina Hum na Sutli broji oko 5500 stanovnika. Smještena je uz tok rijeke Sutle i nalazi se uz granicu sa Republikom Slovenijom. Kraj je brdovitog tipa. Na području Općine djeluje nekoliko poduzeća i samostalnih djelatnost – obrtnika i manjih privrednih aktivnosti. Zakonom o otpadu oni su dužni na način sukladan Zakonom odvajati i rješavati svoj tehnološki otpad. Općina je 100% vlasnik komunalnog poduzeća Humkom d.o.o. sa 18 zaposlenih, te raspolaže tehničkim sredstvima i vozilima potrebnim za obavljanje djelatnosti. Na području Općine postoji sanitarna deponija 1. kategorije na lokaciji 1000 m jugoistočno od naselja Hum na Sutli, te se sakupljeni komunalni otpad odvozi 2x tjedno. Građani otpad odlažu u plastične vreće 80 l, kante 120 l, kontejnere 1,1m3 i 5m3. Godine 2000. izrađen je Glavni projekt centralnog sabirališta iskoristivog otpada. Sredinom 2004. godine riješeni su imovinsko-pravni odnosi temeljem kojih je za lokaciju odlagališta otpada planirano i Centralno sabiralište iskoristivog otpada (CSIO) – centar za oporabu. Općina Hum na Sutli ima uređenu deponiju komunalnog otpada sa zaštitnim dnom deponije, drenažom i skupljanjem eluata. Predviđeno je da se na deponij odlaže samo otpad koji se ne može koristiti, što podrazumijeva prethodnu selekciju iskoristivog otpada. [i][b]Mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada[/b][/i] Nastajanje otpada ima četiri najznačajnija izvora. To su: Otpad iz domaćinstava usmjerava se na tri područja prerade. Otpad iz domaćinstava odvozi se na sanitarno i tehnički uređen deponij. To je u našim uvjetima gotovo jedina mogućnost saniranja stanja u gospodarenju otpadom. Viši stupanj korištenja kućnog i tehnološkog otpada (komunalni otpad) je njegovo sortiranje i odvajanje korisnog dijela otpada. Nesortirani dio otpada odlaže se na deponij. Otpad iz vrtova, parkova, kuhinja i drugi organski otpad koristit će se u proizvodnji komposta kao visokovrijednog biološkog gnojiva, ali kada se za to postignu tehnički uvjeti. Štetni i opasni otpad skupljaju, prevoze i privremeno skladište ovlaštena poduzeća za zbrinjavanje opasnog otpada. Svake godine u mjesecu ožujku vrši se akcija prikupljanja krupnog metalnog otpada u koordinaciji sa CIOS-om (ovlaštenom tvrtkom za primarnu preradu i reciklažu metalnog otpada). Otpadne gume se privremeno skladište na deponiju, a zatim se predaju na oporabu ovlaštenoj tvrtci za zbrinjavanje otpadnih guma „Gumiimpex“ iz Varaždina. Radi učinkovite provedbe Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, "Humkom" d.o.o. se javio na natječaj o dodjeli koncesije za obavljanje djelatnosti skupljanja ambalažnog otpada za područje gradova i općina unutar Krapinsko – zagorske županije. Koncesija je dodijeljena na rok od 3 (tri) godine. [i][b]Projekt gospodarenja otpadom[/b][/i] Projektom gospodarenja otpadom obuhvaćene su sve tehnološke faze gospodarenja otpadom, kao što su: Za cjelovitu realizaciju Projekta gospodarenja otpadom ključno mjesto ima izgradnja: U funkciji je jedan veliki eko otok sa kontejnerima zapremnine 5 m3 (staklo, PET ambalaža, metalni otpad, otpadni papir i karton - Rampa) i tri manja eko otoka sa kontejnerima zapremnine 1,1 m3 u centru Huma na Sutli, Orešju i Druškovcu Prema Projektu gospodarenja otpadom postoji 11 lokacija na kojima su postavljeni kontejneri za staklenu ambalažu, a koje bi trebale biti preteće budućim lokalnim sabiralištima iskoristivog otpada – eko otocima. Na području Općine to su slijedeće lokacije: Izgradnja Centralnog sabirališta iskoristivog otpada otvara mogućnost formiranja lokalnih sabirališta iskoristivog otpada „eko – otoka“ koji imaju smisla tek tada, kada se sakupljeni iskoristivi otpad ima gdje prihvatiti, preraditi i koristiti kao sekundarna sirovina. [i][b]Centralno sabiralište iskoristivog otpada (CSIO)[/b][/i] U CSIO planirani su za svaku vrstu iskoristivog otpada posebni prostori u kojima se prihvaća staklo, papir, karton, metal i plastika i isto takovi prostori za prijem obrađenog iskoristivog otpada spremnog za otpremu na tržište. Staklo koje se skupi na lokalnim sabiralištima iskoristivog otpada odvozi se direktno u tvornicu stakla Vetropack Straža koja ima novi moderan pogon za pripremu i korištenje staklenog krša. Papir se doprema u Centralno sabiralište iskoristivog otpada i odlaže u prostor za papir. Papir se zatim stavlja u prešu gdje se sabija i balira te skladišti u prostoru za obrađeni papir. Za prešanje i baliranje iskoristivog otpada koristi se preša – tzv. balirka od 25 t. Objekt centralnog sabirališta iskoristivog otpada funkcionalno je povezan deponijom. Plastika koja se skupi na lokalnim sabiralištima iskoristivog otpada stavlja se u preše gdje se smanjuje volumen, a zatim se balira i privremeno skladišti. Ovisno o vrsti metala koji se doveze sa lokalnih sabirališta iskoristivog otpada on se razvrstava i skladišti prema vrsti metala. Metalne posude se prešaju, zatim baliraju i privremeno skladište.

  13. PRIJEDLOG SUSTAVA ZBRINJAVANJA KOMUNALNOG OTPADA
    1. maksimalno reciklirati otpad
    2. maksimalno smanjiti količine otpada koje završavaju na deponiji
    3. uvođenje i organizacija skupljanja iskoristivog otpada (papir,karton, PET, staklo, Al i Fe limenke)
    4. tehnički opremiti komunalno poduzeće za planske zadatke
    5. organizirati sustav na čitavom teritoriju općine
    6. edukacija i stalna promocija odvojenog sakupljanja otpada
  14. Obzirom da ne postoji ozbiljan i provjereni sustav rješavanja komunalnog otpada, tehnička sredstva su skromnog kapaciteta, potrebno je krenuti u akciju sa jasnim ciljem a to je: U opisu zbrinjavanja komunalnog otpada treba se usredotočiti više na dio koji se odnosi na reciklažu, jer je taj pristup ekološki najprihvatljiviji, u skladu je sa postojećim Zakonom, te su financijski pokazatelji pozitivniji ako ih uspoređujemo sa dijelom sustava ( kao do sada ), koji pretpostavlja deponiranje kao komunalno rješenje. [i][b]Shematski prikaz sustava zbrinjavanja komunalnog otpada:[/b][/i] [img]/slike/shema.gif[/img]

  15. SUSTAV PRIMARNE RECIKLAŽE
    • posude za odvojeno sakupljanje
    • eko - otoci
    • reciklažno dvorište
    • centar za oporabu (CSIO-centralno sabiralište iskoristivog otpada)
    • vozni park
    • uočljivost
    • udaljenost (ne veća od 200 m)
    • prikladnost (u smislu uobičajenog svakodnevnog kretanja ljudi)
    • pristupačnost
    • urednost prostora
    • namjenska ispravnost (ispred trgovina-posuda za PET, kafići-posude za staklenu ambalažu itd.)
    • Spremnika za staklo 1,1m3
    • Spremnik za papir 1,1m3
    • Spremnik za plastičnu ambalažu 1,1m3
    • Spremnik za metalnu ambalažu 1,1m3
    • Podest (drveni ili betonski) s ogradom
    • Pano pričvršćen za podest s eko sloganom
    • Zatvoreni prostor-halu (u našem slučaju površine 114m2, 19x6m)
    • Preše za baliranje
    • Mlin za usitnjavanje
    • Transporter za odvajanje
    • Viličar
  16. [b]Organizacijski sustav za odvojeno sakupljanje pretpostavlja:[/b] [b]8.1 Posude za odvojeno sakupljanje papira, stakla, PET i metala[/b] Postavljaju se na lokacije u općini (urbanom i ruralnom dijelu), na način da omogućuju građanima jednostavno i prikladno odlaganje. Odabir lokacija mora zadovoljavati nekoliko uvjeta: Zavisno o uvjetima na lokaciji i poziciji, veličini slobodnog prostora, pravno-imovinskim odnosima, mogućnosti prilaza vozila, mogu se kombinirati posude koje se prazne vozilima ili ručno. Europski standardi pretpostavljaju jednu posudu na 500 građana, ali taj podatak ne treba uzeti zdravo za gotovo, jer postoji čitav niz objektivnih okolnosti koji nameću drugačija rješenja. [b]8.2 "Eko- otok"[/b] Predstavlja skupinu posuda postavljenih na drvenu ili betonsku podlogu. Lijepo uređen, obilježen natpisom sa ekološkom porukom i zaštitnom ogradom. Glavni cilj "eko - otoka" je motivacija građana na odvojeno sakupljanje otpada, a naročito je važno u odgoju djece. Lokacije "eko - otoka" su najčešće škole, vrtići i adekvatni prostori ( trgovine, ugostiteljski objekti…) na području općine. Naročito su pogodni za manja naselja, gdje se omogućuje građanima odvojeno sakupljanje 6 vrsta sirovina. Broj "eko - otoka" određuje se procjenom potreba stanovništva i ekonomskim mogućnostima. "Eko - otok" se sastoji od: [b]8.3 Centar za oporabu (CSIO - centralno sabiralište iskoristivog otpad)[/b] Je mjesto gdje se sirovine sakupljene u posudama, eko - otocima sortiraju, baliraju i pripremaju za daljnu upotrebu. Centar za oporabu predstavlja:

  17. KOMUNIKACIJA SA GRAĐANIMA
  18. Osim usluge sakupljanja i ponovnog iskorištavanja otpada koji je moguće ponovo vratiti u proizvodni proces, sustav primarne reciklaže otpada ima i značajnu ulogu u odgajanju ekološke svijesti građana. O prednostima primarne reciklaže, te postojanju eko-otoka i centra za oporabu (CSIO-a), građane se obavještava putem letaka ili medija. Sve detaljnije podatke građani mogu dobiti od djelatnika komunalnog poduzeća ili djelatnika lokalne samouprave zaduženih za komunalnu djelatnost. Na informiranju građana i odgoju ekološke svijesti treba raditi studiozno i kontinuirano.

  19. ZAKLJUČAK
  20. Iz navedenog opisa i analize postojećeg stanja, slijedi logičan nastavak organizacije sustava zbrinjavanja komunalnog otpada, sa ciljem maksimalizacije reciklaže i deponiranja ostatka komunalnog otpada na sanitarnu deponiju. Prilikom uspostave sustava treba imati na umu krajnje efekte i ne treba se zavaravati rješenjima koja daju kratkoročne rezultate, a u konačnici su mnogo skuplje i ekološki neprihvatljive. U formiranju sustava treba imati na umu potrebu sinkronizacije sustava. Za početak je najvažnije postavljanje posuda za odvojeno sakupljanje na lokacijama, zatim treba se posjedovati vozilo za sakupljanje, centar za oporabu (CSIO) i osiguranje plasmana sakupljene sirovine. Odabir lokacije je vrlo važan segment u sustavu uspostave zbrinjavanja komunalnog otpad i treba mu pristupiti ozbiljno i odgovorno. Prilikom određivanja lokacije treba provjeriti sve uvjete navedene u poglavlju [b]Primarna reciklaža[/b]. Praćenje punjenja posuda po postavljenoj lokaciji vrlo je važan podatak, te je potrebno voditi očevidnik otpada za sve lokacije. Na osnovu dobivenih rezultata vrši se korekcija i razmještaj posuda kako bi se postigli maksimalni učinci.

   

PrilogVeličina
Cjenik otpad 1.3.2012.pdf97.69 KB
Letak 1840.25 KB
Letak 21.11 MB
Opći uvjeti1.6 MB
Odluka-korištenje kom.usluge1.2 MB
Odluka -povj.kom_.djelatnosti.pdf1.41 MB
Raspored odvoza komunalnog otpada, plast. otpada i otp. papira.pdf1.17 MB